Grb Kikinde

Kvalitet vazduha

Obaveštavamo vas o kvalitetu vazduha u našem gradu...

Maj 2007.

Na osnovu Ugovora o ispitivanju vazduha – aerosedimenta i teških metala na podučju opštine Kikinda br. 01- 056/2007 od 01. 01. 2007. godine, tokom meseca MAJA 2007. godine izvršena su merenja aerozagađenja na 4 mernih mesta na području opštine Kikinda i to:

1.ZZZZ Kikinda
2.Mikronaselje
3.Novi Kozarci
4.Lutajuće merno mesto (Kod Livnice, Šumice 24-A)

Na svih 7 mernih mesta izvršena je analiza aerosedimenta u kojem su određene koncentracije ukupnih taložnih materija, teških metala (olovo, kadmijum, cink), relevantnih anjona i katjona, kao i bitne fizičkohemijske osobine padavina. Na četiri merna mesta izvršena je i analiza kiselih oksida, čađi i azotdioksida i to na mernim mestima: ZZZZ, Mikronaselje, Novi Kozarci i Kod Livnice (lutajuće merno mesto, Šumice 24-A), a na mernom mestu ZZZZ merena je pored navedena tri parametara i koncentracija prizemnog ozona.

U toku meseca maja na dva merna mesta, ZZZZ i Mikronaselje u periodu od po 7 dana su merene i koncentracije ukupnih suspendovanih čestica. U dva od sedam dana su na oba merna mesta u ukupnim suspendovanim česticama određivani i teški metali i to na mernom mestu ZZZZ: cink, kadmijum, olovo, živa i mangan, a na mernom mestu Mikronaselje: cink, kadmijum, olovo, živa i aluminijum.

Koncentracije ukupnih taložnih materija su na svih 7 mernih mesta u granicama propisanim Pravilnikom o graničnim vrednostima, metodama merenja imisije, kriterijumima za uspostavljanje mernih mesta i evidenciji podataka Sl. gl. RS br. 54/92 (GVI- granična vrednost imisije za UTM je 450 mg/m2/dan), a koncentracije rastvorljivih i nerastvorljivih materija (sulfati, hloridi, kalcijum) ne odstupaju od uobičajenih vrednosti na datim mernim mestima.

Koncentracije teških metala olova, kadmijuma i cinka merenih metodom aerosedimenta, ne odstupaju od normi propisanih navedenim Pravilnikom na svih 7 mernih mesta.

Koncentracija čađi (GVI je 50 µg/m3) je na svim mernim mestima u granicama propisanim Pravilnikom.

Prosečne mesečne kao i maksimalne koncentracije kiselih oksida i azotdioksida su takođe u granicama propisanim pomenutim Pravilnikom na sva četiri merna mesta. Prosečna mesečna koncentracija prizemnog ozona od 27,1 µg/m3 (GVI je 85 µg/m3) je takođe u normalnim granicama.

Koncentracija ukupnih suspendovanih čestica je tri od sedam dana merenja na mernom mestu ZZZZ bila iznad GVI od 120 µg/m3, a kretala se od 191 do 77 µg/m3.. Na mernom mestu Mikronaselje takođe je takođe došlo do prekoračenja gornjih graničnih vrednosti koncentracije (GVI je 120 µg/m3) ukupnih suspendovanih čestica u šest od sedam dana ili u 43% odnosno 86% ispitivanog perioda. Vrednosti koncentracija ukupnih suspendovanih čestica su se kretale od 69 do 411 µg/m3.

Koncentracije žive su u suspendovanim česticama bile u granicama propisanim Pravilnikom. Isto se može reći i za koncentracije kadmijuma i olova. Koncentracija aluminijuma je i tokom ovog meseca takođe bila izuzetno visoka i iznosila je 57 odnosno 41 µg/m3. Koncentracija cinka je takođe bila visoka na oba merna mesta i kretala se od 16 do 64 µg/m3. (Pravilnik ne propisuje GVI za cink niti za aluminijum). Na mernom mestu ZZZZ koncentracija mangana u suspenovanim česticama bila je ispod GVI.

Ponovo dakle, konstatujemo da se stanje uopšte nije značajno promenilo, te da su i dalje povišene vrednosti koncentracija ukupnih suspendovanih čestica na oba merna mesta: ZZZZ i Mikronaselje, kao i da su ponovo povišene koncentracije aluminijuma i cinka iz suspendovanih čestica. Koncentracije kadmijuma, olova, žive i mangana u suspendovanim česticama su daleko ispod GVI.

Koncentracije ukupnih taložnih materija nisu bile povišene, kao ni vrednosti koncentracija teških metala u taložnim matarijama. Osnovne zagađujuće materije - kiseli oksidi, čađ, azot-dioksid i ozon tokom proteklog meseca, su bile u propisanim granicama.

Naglašavamo da dugoročno posmatrano, povišena koncentracija suspendovanih čestica u vazduhu predstavlja jedan od vodećih uzročnika u pojavi hroničnih opstruktivnih bolesti organa za disanje, dakle hroničnog bronhitisa, astme i emfizema pluća, kao i faktor koji će nepovoljno uticati na kliničku sliku akutnih bolesti organa za disanje.

 

Pregledajte sve tekstove iz rubrike