Grb Kikinde

Aktuelno

Budite informisani...

Grebani asfalt stigao na obodne ulice Mokrina

Datum: 01.12.2025.

Nakon višegodišnjih apela meštana, u Mokrinu su započeti radovi na nasipanju neasfaltiranih deonica grebanim asfaltom. Ovaj materijal, namenjen jačanju i stabilizaciji nekategorisanih puteva, postavlja se na ključnim obodnim saobraćajnicama, a završetak kompletnih radova se očekuje već do kraja ove radne nedelje. Početak radova obišli su čelnici lokalne samouprave – gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Bojan Mikalački, zajedno sa predsednikom Saveta Mesne zajednice Mokrin, Goranom Ristićem. Gradonačelnik je istakao da je ovo bio dugo najavljivani projekat:

''Zahvalni smo meštanima na strpljenju, jer je bilo potrebno malo više vremena da se ovo realizuje. Čekali smo na nabavku grebanog asfalta, ali uspeli smo da ispunimo obećanje koje smo im dali," izjavio je Bogdan, dodajući da je velika količina materijala obezbeđena u saradnji sa JP ''Putevi Srbije”.

Postavljanje grebanog asfalta obuhvata ulice Ive Lole Ribara i Toze Markovića, zatim deonicu na prilazu lokalnom Vrtiću, ulaz u selo iz pravca Kikinde, kao i prostor Vašarišta. Ukupna vrednost ove investicije iznosi nešto manje od milion dinara – oko 990 hiljada.

Gradonačelnik naglasio da je osnovni zadatak vlasti da deluje u interesu svih građana:

''Čuli smo i danas od meštana da su veoma zadovoljni i da im ovo mnogo znači, što i jeste naš zadatak, da radimo u interesu svih, bilo da žive u gradu ili selima.”

Meštani koji žive na obodnim delovima Mokrina godinama su ukazivali na problem loših puteva. Predsednik Saveta MZ Mokrin, Goran Ristić, precizirao je šta se tačno radi i najavio naredne korake:

''U pitanju su radovi u ulicama Ive Lole Ribara i Toze Markovića, na prilazu Vrtiću i na ulazu u Kikindu. Na Vašarištu ćemo samo uraditi popravku, da put bude što čvršći i stabilniji, jer je tamo već rađeno pre par godina.”
Ristić je takođe otkrio da se rešenje za preostale problematične deonice očekuje već sa narednom budžetskom godinom.

''Kada počne naredna budžetska godina, u planu je da na proleće uradimo još dve ulice,” zaključio je Ristić, najavljujući nastavak rešavanja infrastrukturnih problema u selu.
 

Vek postojanja Lovačkog društva „Zec“ u Ruskom Selu

Datum: 30.11.2025.

Lovačko udruženje ''Zec'' u Ruskom Selu svečanim programom obeležilo je 100 godina rada i postojanja. Tom prilikom uručene su povelje najzaslužnijim pojedincima i ustanovama, uručene su lovačke značke Lovačkog saveza Vojvodine i Srbije, a predstavljena je i monografija povodom jubileja koju su izradili Radovan Vojvodić i Dušan Belović. Proslavi su prisustvovali predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo, Dušan Marjanović i gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan.

''Ovo složno i lepo uređeno selo oduvek je predsatvljalo primer kako se na pravi način poštuju komšije, kako se živi u multukulturalnoj zajednici i kako se promovišu i čuvaju prave životne vrednosti. Lovačko udruženje Zec predstavlja ponos sela, svih nas kojima je stalo do onih koji čuvaju prirodu, okupljaju mlade i bave se zaštitom životne sredine'', istakao je gradonačelnik.

Društvo raspolaže sa oko 5.000 hektara lovnog područja, uglavnom srnećom divljači, ali sa konstantnim uvećanjem broja zečeva i fazana:

''Kod nas je veoma zastupljen i lovni turizam. Uglavnom nam dolaze strani lovci iz Nemačke, Italije i Austrije. Veoma smo srećni povodom jubileja, a naš rad prepoznale su sve institucije od Lovačkog saveza Srbije i Vojvodine koje su nam dodelile plakete, do lokalnih institucija, Grada Kikinde i Mesne zajednice'', nadovezao se predsednik Lovačkog društva ''Zec'', Duško Tomić.

Veliki jubilej čestitao je i Dušan Marjanović, predsednik Saveta MZ Rusko Selo:

''To je udruženje koje je najstarije u selu i zaista slave veliki jubilej. Imamo odličnu saradnju, a što više udruženja imamo, to znači da se sve više povezujemo, što je od ogromnog značaja. Raduje me činjenica da se sve veći broj mladih prijavljuje jer se na taj način povezuju i promovišu zdravi načini života, zaštitita životne sredine i druženje, što je takođe vrlo važno u svakom selu'', dodao je Marjanović.
 

Održana 13. Sednica Skupštine grada Kikinde

Datum: 28.11.2025.

Na održanoj 13. Sednici Skupštine grada Kikinde usvojene su 44 tačke, koliko ih je i bilo na dnevnom redu. Za novog člana Gradskog veća zadužen za razvoj mesnih zajednica na teritoriji grada Kikinde izabran je Bojan Mikalački. On je postavljen umesto dosadašnjeg većnika Aleksandra Aćimova. Na Sednici je usvojen konsolidovani izveštaj o izvršenju odluke o budžetu grada Kikinde u periodu januar – septembar 2025. godine. Takođe, usvojena je dopuna odluke i javnom vodovodu, izmena odluke o taksi prevozu putnika, a usvojen je i plan rada Gradskog štaba za vanredne situacije za 2026. godinu.

Imenovanje novog člana Gradskog veća pozdravio je i gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan:

''Ovim smo izabrali čoveka koji će pokazati svoj trud, znanje i rad na terenu i koji će doprineti razvoju sela. U narednom perodu biće izvesnih promena u resoru sporta, tako da dolaskom novog člana Gradskog veća ne znači da niko neće brinu o sportu u našem gradu, naprotiv, fokus na mlade i sport jedan je od najvećih prioriteta našeg grada'', poručio je gradonačelnik.

Konsolidovani izveštaj o budžetu grada u periodu januar – septembar detaljno je obrazložila pomoćnica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski:

''Budžet je, što se tiče prihoda, u ovom periodu realizovan sa 67 procenata što je dosta solidna realizacija, za nekih sedam procentnih poena više ngo što smo imali u istom periodu prošle godine. Imamo veliki broj investicija, tako da će procenat potrošnje budžeta, koji je sada 65 posto, biti znatno viši kada budemo zaokružili celu godinu i procena je da će realizacija ukupnog budžeta biti oko 91 procenta'', rekla je, između ostalog, Jakšić Kiurski.

''Kada pogledam šta smo sve uradili, uprkos brojnim problemima koje smo imali, mogu da budem ponosan na sve svoje saradnike, na odličnu podršku Pokrajine i Republike, tako da pozivam sve da nastavimo da se borimo za naše sugrađane, za poboljšanje životnog standarda jer su nas zato građani i birali'', nadovezao se gradonačelnik.
 

Mokrin u akciji: Kraj deponije uz 12 miliona i pojačan nadzor

Datum: 27.11.2025.

U Mokrinu su započeti radovi na uklanjanju velike divlje deponije koja godinama predstavlja jedan od najvećih ekoloških problema u ovom selu. Ova akcija je značajan korak ka zaštiti životne sredine i očuvanju plodnih poljoprivrednih površina na teritoriji Kikinde. Za realizaciju ovog projekta, Kikindi su odobrena bespovratna sredstva od 10 miliona dinara u okviru programa Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Lokalna samouprava je iz budžeta izdvojila dodatna dva miliona dinara, čime je ukupno ulaganje dostiglo 12 miliona dinara. Radovi bi trebalo da traju deset dana. Gradonačelnik Mladen Bogdan obišao je lokaciju i izrazio zabrinutost zbog konstantnog stvaranja divljih smetlišta, uprkos svim naporima.

''Ova lokacija je već dugo godina izvor nevolja, gde se stalno stvara divlje smetlište. Mesna zajednica i grad izdvajaju značajna sredstva za čišćenje. Uprkos našim brojnim pozivima, otpad se i dalje nepropisno odlaže, što stvara lošu sliku i potencijalno može dovesti do ekološke katastrofe i štete po zdravlje'', istakao je gradonačelnik.

Goran Ristić, predsednik Saveta Mesne zajednice Mokrin, potvrdio je da je divlja deponija problem koji traje već petnaest godina:

''Deponija je naš najveći problem već petnaest godina. Svake godine Mesna zajednica izdvoji između 200.000 i 400.000 dinara, ali se smetlište, nažalost, obnovi već posle nekoliko dana. Čak je i pre tri godine lokalna samouprava uložila 11 miliona dinara za njeno uklanjanje, ali problem je i dalje prisutan. Zato je naš plan da, nakon što završimo ovu akciju, postavimo nadzorne kamere kako bismo sprečili da se deponija ponovo formira i proširi“, rekao je Ristić.

Čišćenje deponije u Mokrinu predstavlja deo šireg napora lokalne vlasti da Kikindu učini zdravijom i čistijom sredinom.
 

Zaštita od vetra i erozije: Počela sadnja dvokilometarskog pojasa između Iđoša i Mokrina

Datum: 27.11.2025.

Radovi na podizanju novog vetrozaštitnog pojasa na deonici opštinskog puta drugog reda, na izlazu iz Iđoša prema Mokrinu, u punom su jeku. Ovaj značajan ekološki projekat, usmeren na zaštitu životne sredine, zemljišta od erozije i poboljšanje bezbednosti saobraćaja, finansiran je delom iz sredstava Ministarstva zaštite životne sredine. Lokalnoj samoupravi za ovaj poduhvat odobreno je 7,3 miliona dinara od strane Ministarstva, što predstavlja značajan deo ukupne vrednosti projekta. Gradonačelnik Mladen Bogdan obišao je radove i istakao da je ovaj projekat od velikog značaja za Kikindu. Vetrozaštitni pojas protezaće se u dužini od oko dva kilometra, od ulaza u Iđoš do mosta prema Mokrinu, a planirano je da bude posađeno oko 5.700 sadnica u više nivoa:

''Podizanje vetrozaštitnih pojaseva ima izrazito veliki značaj, kako u borbi protiv eolske erozije i zaštiti životne sredine, tako i za povećanje sigurnosti u saobraćaju. Uz snažnu podršku države, realizacija ovog projekta je bitan korak napred ka očuvanju prirode i podizanju kvaliteta života. Svaki novi zeleni pojas nam je dragocen, jer pored zaštite zemljišta i okoline, ostavljamo čistiji i zdraviji svet za buduće generacije“, poručio je gradonačelnik.

Ukupna vrednost projekta pošumljavanja je 9,8 miliona dinara. Kako je istakla Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, opština je sopstvenim sredstvima obezbedila 2,5 miliona dinara, čime je pokazala posvećenost ovom važnom cilju:

''Očekujemo da će sadnja biti završena do 1. decembra“, izjavila je Narančić, naglašavajući kontinuirani rad na pošumljavanju i popunjavanju katastarskih parcela u ataru i naseljima poslednjih godina.

Radivoj Lagundžin, vlasnik rasadnika "Dorijat", koji je zadužen za sadnju, objasnio je da se pažljivo biraju vrste drveća i žbunja:

''Ovaj pojas ćemo saditi u nekoliko nivoa, a izabrali smo raznovrstan asortiman sa oko 5.700 sadnica. Među njima su hrast lužnjak, lipa, dren, jarebika, jorgovan, topola, borovi, kao i nekoliko drugih vrsta drveća i žbunja, kako bismo osigurali efikasnu zaštitu“, rekao je Lagundžin.