
Obeležavanjem godišnjice oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu i prisajedinjenja Kraljevini Srbiji evocirane su uspomene na dug istorijski put ka nacionalnom i državnom ujedinjenju. Povodom obeležavanja ovog značajnog jubileja, venci su položeni na spomen-ploču pukovniku Dragutinu Ristiću u holu Gradske kuće i na spomen-kosturnicu na Železničkom groblju. Svečanosti su prisustvovali gradonačelnik, Mladen Bogdan i njegova zamenica, Biljana Kikić.
''Oslobođenje Kikinde i prisajedinjenje Kraljevini Srbiji trajno su obeležili istoriju našeg grada i obaveza nam je da čuvamo svedočanstva o tom vremenu, kao i sećanje na ljude koji su svojim delovanjem učestvovali u tim promenama'', istakao je gradonačelnik Bogdan.
Dolazak srpske vojske u Kikindu 20. novembra 1918. godine stanovništvo je dočekalo sa velikim oduševljenjem, jer je taj događaj za mnoge značio ostvarenje dugogodišnjih nacionalnih očekivanja i kraj dugog perioda života pod austrougarskom vlašću. Već pet dana kasnije, na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu, doneta je istorijska odluka o prisajedinjenju Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji, na kojoj je Veliku Kikindu predstavljalo 16 delegata, dok je Mokrin imao osam predstavnika.
Tokom obeležavanja ukazano je i na brojne izazove sa kojima se grad suočio nakon oslobođenja, pre svega na pitanje razgraničenja sa Rumunijom, koje je bilo od velikog značaja za budućnost severnog Banata. Našavši se u neposrednoj blizini nove državne granice, politički i privredni predstavnici Kikinde nastojali su da sačuvaju veze sa okolnim banatskim naseljima i dotadašnji regionalni značaj grada. U tom kontekstu podsećeno je i na kikindskog pesnika Dušana Vasiljeva, čiju je mladost obeležio Veliki rat i koji je svedočio ratnim stradanjima:
''Između oslobođenja i prisajedinjenja nalazi se čitava istorija jednog naroda, istorija borbe za očuvanje nacionalnog identiteta, političkih nastojanja, ratnih stradanja i težnje za životom u zajedničkoj državi. Dužni smo da čuvamo i proučavamo svedočanstva o tom vremenu, da istražujemo njegove učesnike i događaje i da posebno mesto u istorijskom pamćenju grada damo ljudima koji su učestvovali u tim promenama. NJihova borba i žrtva zauzimaju trajno mesto u istoriji Kikinde i srpskog naroda'', poručio je istoričar Miloš Pušara, v.d. direktora Narodnog muzeja Kikinda.
