Grb Kikinde

Aktuelno

Budite informisani...

Obeleženo oslobođenje grada i prisajedinjenje Kraljevini Srbiji

Datum: 20.11.2026.

Obeležavanjem godišnjice oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu i prisajedinjenja Kraljevini Srbiji evocirane su uspomene na dug istorijski put ka nacionalnom i državnom ujedinjenju. Povodom obeležavanja ovog značajnog jubileja, venci su položeni na spomen-ploču pukovniku Dragutinu Ristiću u holu Gradske kuće i na spomen-kosturnicu na Železničkom groblju. Svečanosti su prisustvovali gradonačelnik, Mladen Bogdan i njegova zamenica, Biljana Kikić.

''Oslobođenje Kikinde i prisajedinjenje Kraljevini Srbiji trajno su obeležili istoriju našeg grada i obaveza nam je da čuvamo svedočanstva o tom vremenu, kao i sećanje na ljude koji su svojim delovanjem učestvovali u tim promenama'', istakao je gradonačelnik Bogdan.

Dolazak srpske vojske u Kikindu 20. novembra 1918. godine stanovništvo je dočekalo sa velikim oduševljenjem, jer je taj događaj za mnoge značio ostvarenje dugogodišnjih nacionalnih očekivanja i kraj dugog perioda života pod austrougarskom vlašću. Već pet dana kasnije, na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu, doneta je istorijska odluka o prisajedinjenju Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji, na kojoj je Veliku Kikindu predstavljalo 16 delegata, dok je Mokrin imao osam predstavnika.

Tokom obeležavanja ukazano je i na brojne izazove sa kojima se grad suočio nakon oslobođenja, pre svega na pitanje razgraničenja sa Rumunijom, koje je bilo od velikog značaja za budućnost severnog Banata. Našavši se u neposrednoj blizini nove državne granice, politički i privredni predstavnici Kikinde nastojali su da sačuvaju veze sa okolnim banatskim naseljima i dotadašnji regionalni značaj grada. U tom kontekstu podsećeno je i na kikindskog pesnika Dušana Vasiljeva, čiju je mladost obeležio Veliki rat i koji je svedočio ratnim stradanjima:

''Između oslobođenja i prisajedinjenja nalazi se čitava istorija jednog naroda, istorija borbe za očuvanje nacionalnog identiteta, političkih nastojanja, ratnih stradanja i težnje za životom u zajedničkoj državi. Dužni smo da čuvamo i proučavamo svedočanstva o tom vremenu, da istražujemo njegove učesnike i događaje i da posebno mesto u istorijskom pamćenju grada damo ljudima koji su učestvovali u tim promenama. NJihova borba i žrtva zauzimaju trajno mesto u istoriji Kikinde i srpskog naroda'', poručio je istoričar Miloš Pušara, v.d. direktora Narodnog muzeja Kikinda.
 

„Nauka – etnomuzikologija i etnokoreologija i praksa u balkanskom folkloru“

Datum: 19.11.2026.

U Svečanoj sali zgrade Kurije upriličeno je svečano otvaranje međunarodne konferencije „Nauka – etnomuzikologija i etnokoreologija i praksa u balkanskom folkloru“. Domaćin i suorganizator ovog dvodnevnog stručnog skupa je Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“. Konferencija je okupila stručnjake sa ciljem povezivanja naučnih saznanja i praktičnog rada u očuvanju balkanskog folklornog nasleđa. Otvaranju su prisustvovali gradonačelnik, Mladen Bogdan i članica Gradskog veća, Marijana Mirkov.
''Izuzetno nam je zadovoljstvo što je Kikinda domaćin međunarodne konferencije koja povezuje nauku i praksu u očuvanju balkanskog folklora. Posebno nas raduje što se ovaj skup održava u godini kada ‘Gusle’ obeležavaju vek i po postojanja i time potvrđuju da se istinska tradicija čuva kada se spaja sa znanjem i savremenim pristupima'', poručio je gradonačelnik.

Značaj ove manifestacije za kulturu i očuvanje nasleđa istakla je i članica Gradskog veća Marijana Mirkov, naglasivši da Banat povezuje kultura, zajednička priča, običaji i uspomene, te da je bogatstvo različitosti naroda i narodnosti na ovim prostorima veliko blago koje treba negovati i ostaviti budućim generacijama:

''Banat jeste nešto što nas povezuje geografski, ja bih nekako više rekla da nas povezuje kultura, da je ovo jedna lepa zajednička priča, da nas povezuju običaji i pre svega uspomene. Jer na ovom prostoru su vekovima živeli razni narodi i narodnosti sa svojim posebnostima, a svaka ta jedna mala posebnost činila je jedno veliko bogatstvo naše kulture koju treba negovati i ostavljati našim generacijama koje dolaze iza nas.“

Na konferenciji učestvuje više od 30 stručnjaka uglavnom iz regiona, pre svega iz Srbije, Rumunije, Severne Makedonije, Bugarske i Crne Gore, dok ostali prate onlajn. Prema rečima direktora ADZNM „Gusle“, Zorana Petrovića, društvo već više od veka gradi bogatu tradiciju, uči, radi i neprestano se razvija:

''Za ovih vek i po smo puno naučili, puno uradili i nismo prestali da se razvijamo. Pored toga što smo održali članstvo i naše redovne programe, počeli smo da radimo na nekim novim poljima, u stvari poljima za koja smatramo da su neophodna i izuzetno važna za opstanak i izgradnju pravilnog odnosa prema tradicionalnoj umetnosti.“
 

U Gradskoj kući uručena 143 paketa za novorođenčad: Nastavak akcije „Kikindski bebi-klub“ za bezbrižnije prve dane roditeljstva

Datum: 18.11.2026.

U svečanoj sali Gradske kuće upriličena je tradicionana svečanost na kojoj su uručena 143 paketa sa opremom za novorođenčad, namenjenih roditeljima dece rođene u periodu od 1. jula do 30. septembra 2026. godine. Ova podela realizovana je u okviru popularne i prepoznatljive akcije „Kikindski bebi-klub“, koju lokalna samouprava u kontinuitetu sprovodi još od 2014. godine. Osnovni cilj akcije jeste da se mladim roditeljima pruži konkretna materijalna i simbolična podrška, olakšajući im prve, najizazovnije nedelje nakon dolaska prinove u porodicu. Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je tom prilikom da je reč o jednom od najlepših i najradosnijih događaja koji se organizuju pod svodom Gradske kuće.

‘’Bebi-paketi su jedinstvena akcija za grad Kikindu i to mnogo znači roditeljima i njihovim porodicama. Ovo nam je druga podela ove godine u kojoj delimo auto-sedišta, to je nešto što su ljudi tražili i želeli, da bebi-paket bude moderniji, a sve u cilju smanjivanja troškova roditeljima. Bezbednost dece u saobraćaju nam je najvažnija. Svakako da ćemo akciju nastaviti i u narednoj godini. Na godišnjem nivou, za bebi-pakete, izdvoji se nešto više od pet miliona dinara’’, poručio je gradonačelnik.

Lokalna samouprava ovim korakom potvrđuje da demografska politika i briga o najmlađima ostaju među apsolutnim prioritetima i u narednom periodu.
 

U Kikindi održana tradicionalna smotra mehanizacije Zimske službe

Datum: 17.11.2026.

U krugu kompanije „Graditelj" AD Kikinda, organizovana je tradicionalna smotra mehanizacije kojom raspolaže Zimska služba Kikinde. Zimsku službu, za koju je Grad Kikinda obezbedio 20 miliona dinara, u ovom periodu čine kompanije „Graditelj“ AD Kikinda i „Vojput“ Subotica. Smotru je obavio gradonačelnik Kikinde i komandant štaba Zimske službe, Mladen Bogdan

''Kao i svake godine, prioritet u čišćenju imaće putni pravci prvog prioriteta, opštinski i gradski putni pravci, kao i pristup najvažnijim institucijama – vrtićima, školama, bolnicama, službama hitne medicinske pomoći i drugim ključnim ustanovama. Štab apeluje na nadležne službe na preventivno reagovanje i praćenje izveštaja Republičkog hidrometeorološkog zavoda u slučaju loših vremenskih prilika'', istakao je gradonačelnik.

Kako je istaknuto tokom smotre, ove godine je povećana angažovanost i broj novih mašina na terenu koje će imati zadatak da osposobe putne pravce tokom zimskog perioda. Šef rukovođenja Zimske službe, Milan Sredić, predstavio je plan rada i raspoloživu mehanizaciju:

''Prema planu Zimske službe imamo četiri kamiona sa posipačima i sa plugovima. Zatim imamo jedno manje vozilo koje služi za trgove i za manje ulice, kombinovano vozilo poput Unimoga, grejder, utovarivač po potrebi. Što se tiče materijala, so je obezbeđena, međutim ukoliko bude bilo potrebno to će se naravno nadomestiti.
 

Kikinda uz male heroje: Gradska kuća u znaku podrške prevremeno rođenoj deci

Datum: 15.11.2026.

Kikinda se i ove godine pridružila obeležavanju Svetskog dana prevremeno rođene dece u okviru akcije „LJubičasti novembar“, simboličnim osvetljavanjem Gradske kuće u znak podrške mališanima i njihovim porodicama. Simboličnim osvetljavanjem Gradske kuće ljubičastom bojom, Kikinda je i ove godine poslala snažnu poruku solidarnosti i podrške sa ciljem da se ukaže na izazove sa kojima se suočavaju prevremeno rođene bebe i njihovi roditelji. Ova akcija deo je nacionalne kampanje, koja se u Srbiji organizuje tradicionalno od 2015. godine uz učešće oko 30 gradova i opština. Članica Gradskog veća Melita Gombar naglasila je da je ljubičasta boja simbol poštovanja hrabrosti malih heroja i njihovih porodica.

‘’Na ovaj simboličan način odajemo poštovanje i pružamo podršku malim herojima, ali i odajemo počast snazi, hrabrosti i istrajnosti njihovih roditelja. Istovremeno, iskazujemo zahvalnost medicinskim radnicima koji danonoćno neguju ovu decu i brinu o njima. Prevremeno rođena deca mogu se suočiti sa brojnim zdravstvenim i razvojnim teškoćama, zbog čega su pravovremena medicinska nega i podrška porodicama od izuzetnog značaja. Ovo nije samo njihova borba, već i borba njihovih porodica. Zadatak svih nas, kao pojedinaca i kao zajednice, jeste da im pružimo pravovremenu i adekvatnu psihosocijalnu pomoć i podršku.“

Koliko je ovaj period emotivan i težak za porodice, svedoči i Hermina Kostić, majka troje dece, čije su bliznakinje Iskra i Srna rođene u 36. nedelji trudnoće sa znatno manjom kilažom, dok danas rastu u vesele trogodišnjakinje.

‘’Ovaj dan nam mnogo znači. Došli smo da pružimo podršku i drugim porodicama koje prolaze kroz slično iskustvo. Najteže je bilo odvajanje od tek rođenog deteta kada je morala da bude prebačena u Novi Sad. To je najteži period, kada ne možete da ga vidite, a informacije dobijate tek na svakih pola sata ili sat. To je za majku najgore. Imali smo malih problema, ali, srećom, ništa strašno.“

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u svetu se svaka deseta beba rodi pre vremena, dok se u Srbiji na dnevnom nivou prevremeno rodi oko deset beba, od kojih čak sedam zahteva specijalizovanu i intenzivnu neonatalnu negu. Lokalna samouprava kroz različite mere i programe nastoji da pruži kontinuiranu podršku porodicama, kreirajući uslove za bezbedno i podsticajno detinjstvo najmlađih sugrađana.